dresura pasa
Naslovna FCI grupe
Dresura
Forum
Knjiga gostiju
Galerija
 

Osnovi teorije dresure pasa

Dresura i ponašanje psa

Teorija I.P. Pavlova o refleksima

Zahtevi koji se postavljaju pred dresera

Uspostavljanje kontakta sa psom

Pomoćnik i njegov značaj pri dresuri

Procesi uzbudjenja i kočenja

Oblici aktivnog kočenja

Metodi dresure

Nadražaji koje koristimo pri dresuri pasa

Uticaji

Faze dresure

Tipovi više nervne delatnosti psa

Nervoze pasa

Moguće greške dresera

Trening

Spoljni uslovi koji otežavaju i olakšavaju rad sa psom

USPOSTAVLJANJE KONTAKTA SA PSOM

Jedan od osnovnih uslova koji obezbeđuje uspeh pri dresuri jeste PRAVILAN ODNOS IZMEĐU DRESERA I PSA.

Ovaj uzajamni odnos mora se uspostavljati u toku celokupnog rada pri dresuri, za vreme stvaranja kod psa svih sistema uslovnih refleksa. Naročito u toku opšteg kursa dresure kojim se obezbeđuje stvaranje navika kod psa i njegovo ponašanje potčinjava dresuri.

Pravilan odnos psa prema dreseru karakteriše se dobrom poslušnošću, poverenjem i poverljivim odnosom prema njemu, pri čemu ne sme da postoji nikakva bojazan. PAS SE NE SME PLAŠITI DRESERA.

Pojava straha i plašljivosti psa u odnosu na dresera dolazi kao rezultat nepravilnog odnosa dresera prema psu. Formiranje odnosa između čoveka i psa počinje navikavanjem psa na svoga dresera, a za ovo je potrebno nekoliko dana rada. Za ovo se vreme pas upoznaje sa novim čovekom i kod njega se javljaju novi uslovni refleksi, koji mu služe da se prilagodi osobinama toga čoveka.

Dreser na psa deluje kao složen - kompleksan nadražaj. On na psa pre svega deluje svojim spoljašnjim izgledom: oblikom odeće, rastom, načinom svojih pokreta, glasom, izrazom lica i na kraju individualnim mirisom.

Sve osobine svoga dresera koje njega odvajaju od drugih ljudi, pas dobro i trajno zapamti još u periodu njegovog privikavanja. Naročito veliki značaj za njega ima glas dresera kojim ovaj izdaje komande. Sve osobine njegovog glasa (jačina, visina, ton i boja), pas počinje da lako razlikuje od glasa drugih ljudi. Ukoliko su kod njega formirani i pravilni odnosi prema dreseru, onda će on izvršavati komande koje mu ovaj izdaje svojim glasom.

Pas takođe dobro pamti i tipične pokrete svog dresera. Ako su oni nagli i isprekidani, oni u periodu privikavanja psa izazivaju kod njega odbrambenu reakciju u vidu agresivnosti ili plašljivosti, a to otežava navikavanje psa na dresera.

Veliko značenje pri uspostavljanju prvobitnog kontakta dresera sa psom imaju nadražaji ishrane u vidu davanja hrane ili poslastice. Dreser je dužan da sistematski hrani psa i navikava psa na sebe čime se nepoverenje (odbrambeni refleksi) postepeno pretvaraju u reflekse ishrane i pas stiče poverenje prema dreseru. Pored ovoga, veliki značaj za uspostavljanje pravilnog odnosa psa prema čoveku, imaju i šetnje koje ovaj izvodi sa psom, jer je organizmu za normalno obavljanje svojih funkcija potrebno kretanje. Dok zatvoreno držanje psa u odgajivačnicama i stanovima, ograničava obavljanje ovih potreba psa. Šetnja i igra u izvesnom stepenu nadoknađuje ovaj nedostatak. Za privikavanje na dresera onih pasa koji imaju malu mogućnost kretanja, šetnja i igra imaju ponekad veće značenje nego hranjenje i davanje poslastice.

U toku dresure, značaj dresera za psa postepeno raste. Putem formiranja različitih uslovnih refleksa, dreser sve više učvršćuje poverenje svoga psa prema sebi. Veliko značenje pri tome ima pravilna i blagovremena primena podstičućih nadražaja, kao davanje poslastice, milovanje, pohvala "tako je dobro" itd.

Potrebno je znati da redovni odlazak kod psa, njegovo čišćenje, kupanje, takođe imaju uticaj na uspostavljanje neophodnog kontakta.

 

Prethodna <<<     >>>Naredna